BEROŠ
Prezime Beroš vuče korijene od dvočlanog imena što je naslijeđeno iz starohrvatskog doba. Funkcija dvočlanog imena vjerojatno je a tome da je na nivou društvene zajednice dvočlano ime "finije, ozbiljnije, i vrijednije", uglavnom defektivirano u odnosu na kraćena i izvedena imena. Iz perioda od 743. do 1100. god. zabilježeno je nekoliko hrvatskih dvočlanih imena iz kojih se može izvesti prezime Beroš kao što su Bedrigo, Berigoj, Berislav i sl.
Sva kraćenja i derivacije u početku su stilski obilježene (roditeljska ljubav, tepanje, imitiranje dječjeg jezika, nježnost, prijateljstvo, prisnost i sl.). Tako su stilski obilježena kraćenja dvočlanih imena Berislav - Beriša - Bero - Beroš.
Beroši su imali građevinske objekte u tri zaseoka i to u:
   a) Medićima,
   b) iznad crkve sv. Nikole,
   c) iznad crkve sv. Jurja.
Prema popisu Jure Celigoja od 27. lipnja 1686. u Brelima su živjele dvije obitelji Beroša. Talijanski bilježnik im je nadodao prefiks "ić", to je zapisao Vid Berošević (6 članova) i Mijo Berošević (6 članova obitelji).
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitelji Beroša koje se vode:
- pod brojem 20.
   Stjepan Beroš 75 godina
   Kata žena Stjepana
   Stjepan sin Stjepana 43 godine
   Ivan sin Stjepana 38 godina
   Božica žena Stjepana
   Martin sin Stjepana 17 godina
   Jure sin Stjepana 12 godina
   Ivanica kći Stjepana
     ukupno 8 članova
- pod brojem 97.
   Marko Beroš 45 godina Ivanica žena
   Šimun sin Marka 26 godina Matija kći Marka
   Ivanica kći Marka
     ukupno 5 članova
- pod brojem 98.
   Mate Beroš 54 godine Jelena žena
   Matija kći Joze
     ukupno 3 člana
U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine, Beroše susrećemo kao vlasnike objekata a tri zaseoka:
a) Medići - jedna štala je bila upisana na Miju Beroša a zajednici sa Staničić (ovo prezime se prvi put javlja a Brelima). Ostali objekti na Lucu pok. Stjepana, Josipa, Martina pok. Stjepana, Perinu Augustina, Miju i Matu;
b) poviše sv. Jurja - Martina
c) ispod sv. Nikole - na Martina, Josipa, Miju, Nikolu i Marka pok. Iva.
Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine, Beroši su živjeli a 24 naselja u Republici Hrvatskoj. Iste godine kad je vršen popis stanovništva Andrija Šuta iz Rastovca oženio se posljednjom ženskom osobom Beroš i nastanio se a Brelima, pa je nestalo ovo prezime u Brelima.