BRKULJ
Ljudsko tijelo, dijelovi tijela najstariji su motivi za tvorbu imena i nadimaka. Svaki upadniji dio izravno je obilježavao i individualizirao čovjeka: GRBIĆ, BRĆIĆ, BRKULJ, BRADIĆ, PLEĆAŠ, GUZINA, GRLIĆ, GRKLJANIĆ. Nije stoga čudo da se stara imenica krk (od prakorijena a indoeurop. * (s) quer - "okretati se") sačuvala od zaborava u navedenim prezimenima. Iz navedenog je vidljivo da prezime Brkulj vuče podrijetlo od čovjekova obilježja brka.
Karlo Horvat u svom djelu Glagoljaši u Dalmaciji početkom 17. stoljeća spominje prijelaz Margarite Brkulj iz Brela na Islam 11. travnja 1603. Taj podatak potvrđuje da su Brkulji starosjedioci u Brelima.
Brkulji su bili vlasnici građevinskih objekata i zemljišta, pored objekata u svom zaseoku (Brkulji), pod Poletnicom, u Gornjoj Maloj, Ursićima i Donjem selu na dva mjesta.
Obitelj Joze Brkulja, koju je sačinjavalo četiri člana, nalazi se na popisu obitelji Brela koji je sačinio Jure Celigoj 27. lipnja 1686.

Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima je živjelo sedam obitelji Brkulja
koje se vode:

1. pod brojem 11.
   Ilija Brkulj 45 godina
   Jelena majka
   Slavka žena
   Luka sin Ilijin 17 godina
   Kata kći Ilijina
   Slavka kći Ilijina
     ukupno 6 članova

2. pod brojem 55.
   Ana pok. Joze Brkulja
   Bartul sin Joze
   Matija kći Joze 13 godina
   Matija pok. Nikole
     ukupno 4 člana

3. pod brojem 56.
   Ivo Brkulj 68 godina
   Jelena žena
   Ilija sin Ive 16 godina
   Ivanica kći Ive
     ukupno 4 člana

4. pod brojem 57.
   Nikola Brkulj 55 godina
   Marta žena
   Margita kći Nikole
   Jozo sin Nikole 4 godine
     ukupno 4 člana

5. pod brojem 58.
   Mijo Brkulj 55 godina
   Kata
   Ivo sin Mijin 14 godina
   Ante sin Mijin 6 godina
     ukupno 4 člana

6. pod brojem 59.
   Stjepan Brkulj 60 godina
   Matija
   Mate sin Stjepana 23 godine
   Tadija sin Stjepana 15 godina
   Kata kći Stjepana
   Mara kći Stjepana
   Jelena Stjepana
   Matija kći Stjepana
     ukupno 9 članova

7. pod brojem 60.
   Mate Brkulj Vojvodić 10 godina
     ukupno 1 član
U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Brkulje susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata u više zaselaka, a bili su upisani na imena:
   a) u zaseoku Brkulji: Ilije, Tadije, Bartula i Ante,
   b) u zaseoku Poletnica: Ante, Mate, Tadije i Ilije,
   c) u zaseoku Gornja Mala: Bartula, Ive, Ilije i Tadije,
   d) u zaseoku Ursići: Tadije,
   f) u Donjem selu: Bartula, Ilije, Josipa i Mate.

Brkulji su najsjeverniji breljanski zaselak i bili su u neposrednoj blizini granice između Osmanlijskog carstva i Venecije to su Brkulji na mnogim mjestima gradili staje i kuće kako bi zaštitili stoku i imovinu, ali su se vraćali u svoj matični zaselak.
Prilikom popisa stanovništva 1948. godine u Republici Hrvatskoj je živjelo 58 Brkulja u 12 obitelji u šest naselja. Najveća skupina Brkulja živjela je u Brelima - 46 osoba u 9 obitelji. Podaci nas navode na zaključak da su svi Brkulji koji žive u Republici Hrvatskoj podrijetlom iz Brela.