KLARIĆ
Prezime Klarić postalo je od ženskog imena Klara. Ime Klara latinskog je podrijetla i znači "sjajna", "jasna", "slavna". Širenju imena pripomoglo je štovanje svetice Klare Asiške (1194.-1253.). U južnoj Hrvatskoj došlo je pod talijanskim utjecajem: Chiara (usp. tamo osobno ime Canna). Čini se da se to ime danas rijetko nadjeva gradskim djevojčicama, jer se osjeća zastarjelim, a u selima ono je često. Imenu Klara dodan je patronimički sufiks - ić i nastalo je prezime KLARIĆ (mali Klarin > sin Klarin).
Oko 1830. godine Klarići su imali građevinske objekte u dva zaseoka:
   a) pod Radonjicom i
   b) u Gornjoj Maloj.
Prema popisu Jure Celigoja od 27. lipnja 1686. u Brelima su živjele tri obitelji Klarić koje se nalaze na popisu starosjedilaca, i to:
   - Stjepana Klarića - 9 članova,
   - Jure Klarića - 5 članova,
   - Mije Klarića - 4 člana.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima su živjele tri obitelji Klarić, koje se vode:

- pod brojem 78.
   Zane Klarić, 40 godina
   Mare pok. Iva
   Marica žena Zane
   Marko sin Zane, 11 godina
   Stjepan sin Zane, 5 godina
   Ante sin Zane, 3 godine
   Eva kći Zane
      ukupno 7 članova

- pod brojem 79.
   Mate Klarić pok. Ive, 40 godina
   Božica žena
   Ivan sin Mate, 12 godina
   Jelena kći Mate
   Matija kći Mate
      ukupno 5 članova

- pod brojem 80.
   Ilija Klarić pok. Ive, 30 godina
   Matija kći Ilijina
      ukupno 2 člana
U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine nalazimo Klariće kao vlasnike građevinskih objekata u dva zaseoka, a objekti su upisani na imena:
   a) Pod Radonjicom - Marije, Magdalene i Stjepana
   b) Gornja Mala - Marka.
Prilikom popisa stanovništva 1948. godine za Republiku Hrvatsku u Brelima je živjelo 19 osoba u 6 obitelji. Klarići žive u velikom broju naselja u Republici Hrvatskoj i predstavljaju jednu od brojnijih skupina.