KRISTIĆI
Prezime je postalo od riječi iz područja religije Isus-Krist, od
koje su nastala brojna osobna imena, a od imena prezimena kao npr.:
Kristić (Krist+ić), Krišto, Krištić, Krstulović, Kristoforović,
Krstanić, Krstanović, Krstičević, Kristijan, i sl. Latinski
Christianus-kršćanski, pomazački. Staro grčko Cristianos<Christos-namazan,
pomazan, Krist.
Kristići su od dolaska u Brela stalno živjeli a neposrednoj blizini
crkve Sv. Stjepana, te je prema njihovom prezimenu zaseok dobio ime.
Kristiće ne susrećemo na popisu stanovnika starosjedilaca Brela i
novopridošlih, koji je sačinio Jurje Calergi 27. lipnja 1686., niti
u matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu.
U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE", fra Vjeko Vrčić piše:
Kristići se ne spominju na popisu izbjeglica za vrijeme Bečkog rata,
ni na popisu obitelji koje su 1726. godine dobile zemlju u Zagvozdu.
Vjerojatno je to nadimak nekog plemena iz Zagvozda koji je postao
prezime. U Podbablju kod diobe zemlje 1726. godine Andrija Krištić s
dvoje čeljadi dobio je 5 kanapa zemlje. Kod diobe zemlje na području
Podbablja 1725. spominje se obitelj Ivana Blažića rečenog Kristića.
Don Marko Kristić iz Zagvozda 1810. oporučio je svoju imovinu bratiću
Miji koji se nastanio u Brelima gdje mu je stric kao župnik umro. Od
njega su Kristići u Donjim Brelima. U razdoblju 1760.-1810. nalazimo
Kristiće iz Zagvozda u Bukovcu kod Dervente. Bosanski Kristići imaju
svoj plemićki grb u Fojničkom grbovniku.
Prvi pisani trap o Kristićima u Brelima navodi Josip Bebić u knjizi
"Brela" Split, 1985.: Don Marko Kristić rodom je iz
Zagvozda. U matici krštenih god. 1796. spominje se kao kapelan Brela,
a župnik Brela bio je god. 1803. i ponovno 1806. pa sve do svoje
smrti 21. travnja 1810. U Brelima je pokopan. U Brela je naselio početkom
19. stoljeća svog nećaka Miju blizu župske crkve.
Drugi pisani trag o Kristićima nalazimo u Elaboratu Austrijskog
katastarskog premjera od 1830. godine. Vlasnik kuhinje na čestici br.
266 i kuće na čestici br. 267 bio je Marko Kristić pok. Mije. Također
Kristići su bili suvlasnici dvorišta i gustime zajedno s Jakirima i
Novacima.
Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici
Hrvatskoj Kristići su živjeli u 65 naselja. U Brelima je živjelo 18
Kristića u 3 obitelji, a breljanska skupina bila je po veličini
peta.
|