MRNJAVCI
Ovo prezime je nastalo od karakterističnih obilježja za osobu a nosi podrugljiv sadržaj. To su izravni i posprdni osobni i obiteljski nadimci. Nadimak je uvijek stilski semantički prepoznatljiv, društveno verificiran, vezan uz osobu kojoj je nadjenut, nadimak može natkriliti osobno ime i prezime, slično kao pseudonim. Nadimci oslikaju objektivan portret ličnosti kao karikatura koja ističe štogod bitno u osobi i to potencira do šaljivog.
Mrnja-a / Mrnj-e / Mrnj-o te sufiks morfema-av(a)e - Mrnjavac.
Od osobnog imena Mrnjavac iz Lovreća po predaji je nastalo prezime Mmjavčević što ga nosiše makedonski velikaši u XIV. stoljeću.
Mrnjavci su doselili iz Lovreća u Brela pod Poletnicu istočno od Carevića (predio se i danas zove Mrnjavčeva pola), to odatle preselili a Donja Brela.
U knjizi "PLEMENA IMOTSKE KRAJINE", fra Vjeko Vrčić na str. 140 piše: "Mrnjavci su starosjedioci na Lovreću. Po njima je i selo dobilo ime Mrnjavci. Nema ih u popisu izbjeglica 1686. za Bečkog rata prema Cetini i moru. Ipak se sačuvalo pleme Mrnjavaca u Brelima. Vjerojatno nisu svi bježali već su se krili kod kuća od turskog zuluma. Imali su u prošlosti iz plemena uglednih fratara: fra Agustin Mrnjavčić gvardijan u Prološkom blatu 1710., fra Grgo 1715., fra Ilija umro 1758., a posljednji je Mrnjavac fra Paško koji je umro 1801. Danas je ostalo samo ime predjela u kojem su živjeli, dok su se oni podijelili prema nadimcima. To su: Gavranovići, Suličići, Kurevići, Tomaševići, Lugonjići, Žižani, Biškići, Pirkići, Antičići, Matkovi, Frankići i Zaradići. Kod diobe zemlje 1725. zemlju su dobile obitelji Mrnjavac: Abram s 11 čeljadi, Jure sa 13 čeljadi, Ante s 9 čeljadi (misli se na zemlju u Lovreću).
Prvi pisani trag u raspoloživim dokumentima o životu Mrnjavaca u Brelima pronašli smo u matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu. Te godine u Brelima su živjele dvije obitelji Mmjavaca, koje se vode:

- pod brojem 102.
   Ilija Mrnjavac pok. Ante 45 godina
   Nikola, sin Ilije 14 godina
   Tomica, kći Ilije
   Matija, kći Ilije
      ukupno 4 člana

- pod brojem 103.
   Grgo Mrnjavac pok. Ante 24 godine
   Jelena, žena
   Matija, kći pok. Ante
      ukupno 3 člana

U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. godine Mrnjavce susrećemo kao vlasnike građevinskih objekata u dvama zaseocima, a objekti su bili upisani na imena:
   a) Carevići - Nikole (kuća i štala),
   b) Sopić - Grge i Nikole pok. Ilije.

Prigodom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj Mrnjavci su živjeli u dvama naseljima, a u Brelima je živjelo 12 članova u 3 obitelji i činili su najbrojniju skupinu.