ŠODANI
Ovo prezime pripada grupi dvočlanih prezimena koja su nasljeđena iz praslavenskog doba. U tvorbi ovog prezimena susrećemo u prvom i drugom dijelu riječ starohrvatskih korijena: suet + dan = svetdan - Sudan. U ovom obliku (Sudan) prezime se javlja 1686. godine, koje je promjenama dobilo današnji oblik Šodan.
Grk u službi Mletačke Republike Jurju Calergi (Jure Celigoj) sastavio je popis svih obitelji sela: Vinišće, Kučiće, Slime, Stupi, Brela Gornja i Donja koji je odobrio generalni providur Jeronimu Cornaru 27. lipnja 1686.
Na listu 474v nalazi se popis obitelji Svinišćana na kojem se nalazi i obitelji Marca Sudana (Marka Šodana) koju je činilo 13 članova. Na tom popisu nalazi se dosta obitelji koje danas žive na području Zadvarja, i to: Krželji, Krčići, Pejkovići, Švraguljići, Santrići i Bolčići. Godine 1725., kad je sastavljano stanje duša u Svinišću, više nije bilo Krželja, Šodana, Švraguljića, Krčića i Santrića. Oni su se tada nalazili na svojoj starini u Žeževici i Zadvarju.
Na istom listu među Proložanima kojima je dodijeljena zemlja na Slimenu nalazi se obitelj Michaela Sudana (Mije Šodana) koju je činilo 4 člana. Šodani su najvjerojatnije doselili iz Prološca u Podpoletnicu, tc zbog blizine granice s Turcima bježali u Svinišće, a nakon oslobađanja tvrđave Duare vratili su se u svoje selo zajedno s Bolčićima.
Vicko Šodan u Brela se doselio pred Prvi svjetski rat na imanjc Bekavac. Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici Hrvatskoj Šodani su živjeli u šest naselja. U Brelima je živjela jedna obitelj koju je činilo šest članova a bila je druga po veličini. Broj obitelji Šodana koji je živio izvan matičnog naselja Šodani navodi na zaključak da su svi Šodani u Republici Hrvatskoj potekli ispod Poletnice.