STANIČIĆI
Prezime je izvedeno od ženskog imena Stana. Imena kao Stana, Stanka (Stančić), Stojka (Stojčić), Stojana (Stojanić), Dosta (Dostal), Dostan (Dostanić) i sl. nastajala su u obiteljima gdje su se rađale samo djevojčice, a s njima se (magijskim djelovanjem) željelo stati. Dosta ženske djece. Nije to isključivo naš ni slavenski običaj u nadijevanju takovih imena.
U Grka su to Stamate, u Talijana Ferme, u Albanaca Shkurte i Sose "zadnje", a na Kavkazu nadijevali su tim prigodama ime Kyz-tamen (Dosta s djevojkama! ). Kod nas se susreće slično žensko ime Dosta.
U knjizi "Plemena Imotske krajine" fra Vjeko Vrčić na stranici 298. piše: Za vrijeme Bečkog rata 1686. godine u Zagvoškom zbjegu seli Ivan Staničić s četvoro čeljadi, Ivan Staničić s 9 čeljadi, (može se i kao Stanić smatrati i Mate Stanek).
Među stanovnicima koji su 1686., godine doselili u Brela Gornja i Donja, što je zapisano na listu 298. Jurju Celergi, a koji je odobrio generalni providur Jeronimu Cornaru, nalaze se obitelji Ivana Staničića alfira s 9 članova, Mate Staničića s 5 članova i Ivana Staničića s 8 članova. Ovaj dolazak Staničića može se smatrati kao prvi dolazak u Brela. U arhivskoj građi nema zapisa o Staničićima u Brelima, što nas upućuje na zaključak da se 1686. Staničići nisu dugo zadržali u Brelima, već su odselili u Bast i Veliko Brdo gdje su živjeli njihovi rođaci ili mještani.
Prezime Staničić spominje se u Sumartinskim starim maticama. U navedenoj ispravi spomenut je za vrijeme kandijskog rata kao doseljenik Ivan Staničić deto Šare iz Basta koji se u početku naselio u Sućuraj a kasnije doselio u Sumartin. U matici g. 1667. Staničić dictus Šare; g. 1673. Staničić alias, ali g. 1666. Šarić s napomenom: iz Velikog Brda, a Staničić alias Šare s napomenom: iz Basta.
U knjizi Brela, Josip Bebić piše: Staničići su se doselili u Brela iz Baške Vode u 19. stoljeću na imanje Beroš u zaselak Mediće. God. 1962. došla je još jedna obitelj u Soline na imanje Filipović.
U matičnoj knjizi Omiša za 1779. godinu ne nalazi se obitelj Staničić. Drugi pisani trag o Staničićima u Brelima nalazimo u Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera iz 1830. godine. Mijo Beroš i Staničić (nije navedeno ime) kupili su ili naslijedili u zajednici staju i dvorište (vode se pod brojem 21) od Mate Kupice.
Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine u Republici Hrvatskoj, Staničići su živjeli u 38 naselja. U Brelima je živjela 21 osoba u dvjema obiteljima. Breljanska skupina Staničića po veličini je bila šesta.